Ellen Vandyck
Voditelj istraživanja
Studije o promjenama mišića, posebno ispitivanju snage mišića kuka, provedene su kod kronične boli u donjem dijelu leđa (CLBP). Neka su istraživanja otkrila da su pacijenti s CLBP-om imali slabost mišića kuka, dok drugi nisu. Metode korištene za mjerenje mišićne snage značajno su varirale. Iako se CLBP pregledi često fokusiraju na abduktore kuka, ključno je zapamtiti da abduktori, ekstenzori i vanjski rotatori rade zajedno kako bi stvorili dinamičku stabilnost kuka, a također se moraju uzeti u obzir njihove interakcije s antagonističkim mišićima. Procjena mišića kuka osim abduktora ključna je za određivanje stabilnosti lumbopelvike u osoba s CLBP-om. Jedan važan sinergist za lumbalnu ekstenziju je gluteus maximus mišić. Znati koji su mišići slabiji kod ovih pacijenata ključno je za osmišljavanje uspješnih tretmana koji se temelje na vježbanju. Stoga je svrha ove studije bila usporediti snagu abduktora kuka, aduktora, ekstenzora te vanjskih i unutarnjih rotatora u odraslih bolesnika s nespecifičnim CLBP-om sa zdravim subjektima. Nadalje, istraženo je postoji li veza između snage mišića kuka i povoljnih ishoda u jednostavnim kliničkim testovima kao što su Trendelenburgov i Step-Down test.
U ovu presječnu studiju bilo je uključeno 40 sudionika s nespecifičnim CLBP-om. Nisu ispunjavali minimalne razine aerobne aktivnosti od 150 minuta tjedno i nisu radili nikakvu vrstu treninga snage. CLBP je definiran kao bol u donjem dijelu leđa minimalnog trajanja od 12 tjedana. Kontrolnu skupinu činile su osobe bez bolova u donjem dijelu leđa, koljenima i kukovima.
Na početku je ispunjen upitnik Roland Morris Disability Questionnaire, bol je ocijenjena na numeričkoj ljestvici ocjenjivanja, a izometrijska snaga abduktora, aduktora, ekstenzora i unutarnjih i vanjskih rotatora kuka izmjerena je pomoću dinamometra. Analizirana je srednja vrijednost 2 maksimalne izometrijske kontrakcije od 4 sekunde.
Trendelenburg je izveden i ocijenjen vizualno sa stražnje strane kao što je opisano na slici ispod.
Step-Down test je izveden prema slici ispod.
Uključeno je 80 sudionika, od kojih je 40 imalo CLBP i 40 ispitanika bilo je zdravo. Većina sudionica bile su žene i imale su prosječno 32 godine. Imali su normalan BMI od 24 kg/m2. Skupina CLBP imala je srednji intenzitet boli od 6/10 na NRS-u i patili su od CLBP-a oko 21 mjesec.
Procjena snage pokazala je statistički značajnu razliku u vrijednostima snage za sljedeće mišićne skupine:
Zdravi ispitanici imali su veću mišićnu snagu za sve vrijednosti. Međutim, nisu se razlikovali u Trendelenburgovom i Step-Down testu. Također nije bilo povezanosti između ovih testova i snage mišića kuka.
Zašto Trendelenburgov i Step-Down test nisu bili povezani sa snagom mišića kuka? Studija Kendalla i suradnika iz 2010. već je pokazala da je snaga abduktora kuka slabo povezana s veličinom pada zdjelice tijekom statičkog Trendelenburgovog testa i hodanja u kontrolnih osoba i osoba s LBP-om. Predložili su da snaga abduktora kuka stoga možda nije primarni čimbenik koji utječe na stabilnost zdjelice i izjavili su da statički Trendelenburgov test ima ograničenu korist kao mjera funkcije abduktora kuka. Ova studija Pizola i sur. čini se da potvrđuje ovu izjavu.
U kasnijoj studiji iste istraživačke skupine , čini se da dodatak vježbi za jačanje kukova u program vježbi kontrole motorike nije poboljšao kliničke ishode za osobe s nespecifičnom boli u donjem dijelu leđa. To potvrđuje nalaz da se možda ne bismo trebali toliko usredotočiti na stabilizaciju kuka, već bismo se trebali fokusirati na progresivno jačanje kuka.
Osobe koje su patile od CLBP-a imale su relativno visoke razine boli (6/10) i to je trajalo gotovo 2 godine. Imali su manju snagu kuka u usporedbi sa zdravim sudionicima koji nisu imali bolove. Dizajn ove studije ostavlja nam samo da objektiviziramo ovu razliku, ali kako se mjeri u jednom trenutku, ne znamo je li snaga smanjena zbog boli ili je bol smanjila snagu tijekom CLBP-a.
Unatoč tome što je zdrava skupina sjedila, smatrali su se zdravima za svoju dob. Mogli su sudjelovati u normalnim dnevnim aktivnostima koje se smatraju normalnim za njihovu dob. Zanimljivo je da je ova podskupina imala normalan BMI, što nije uvijek točno u ljudi s kroničnom (donjem dijelu leđa) boli.
Ovo je istraživanje željelo dati uvid u to mogu li ti funkcionalni testovi poslužiti kao praktični pokazatelji mišićne snage kod pacijenata s CLBP-om, olakšavajući jednostavnije procjene u kliničkom okruženju. Budući da veze nisu prikazane, pružatelji zdravstvenih usluga mogu preusmjeriti svoj fokus na druge relevantne aspekte u procjeni CLBP-a. Treba napomenuti da je snaga mišića kuka u bolesnika s CLBP-om bila niža, te se kao takva preporučuje objektivizirati to u ovoj populaciji.
Dodatne reference
5 apsolutno ključnih lekcija koje nećete naučiti na sveučilištu koje će odmah poboljšati vašu skrb za pacijente s bolovima u donjem dijelu leđa, a da ne platite ni centa