Uvod

Cervikogena glavobolja je dobro poznata sekundarna glavobolja. Budući da se smatra sekundarnom glavoboljom, trenutno kliničko razumijevanje uzročnim čimbenicima pripisuje mišićno-koštane disfunkcije i anatomske lezije u gornjem dijelu vratne kralježnice. Iako je etiologija dobro poznata i razgraničena u gornjem dijelu vratne kralježnice, jedna od četiri osobe s cervikogenim glavoboljama ne reagira na terapiju usmjerenu na temeljne disfunkcije. To može biti pokazatelj drugih čimbenika koji pridonose pojavi ili pokretanju cervikogenih glavobolja. Pretpostavlja se da bi cervikogena glavobolja mogla biti mehanički poremećaj posredovan perifernim nociceptivnim izvorom ili složenije stanje koje održava periferni izvor (gornji dio vratne kralježnice) i senzibilizacija. Trenutna studija željela je istražiti postoji li heterogenost u profilima modulacije boli unutar populacije cervikogene glavobolje.

Metode

U ovoj retrospektivnoj analizi profila pacijenata, osobe s cervikogenim glavoboljama regrutirane su s odjela za glavobolje i uparene sa zdravim kontrolnim osobama. Bili su u dobi od 18 do 55 godina, a dijagnozu im je postavio neurolog prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja-3 (ICHD). Svi su imali normalnu kognitivnu funkciju, objektiviziranu rezultatom testa od 30 u Mini-Mental State Examination. Svi sudionici s cervikogenim glavoboljama zamoljeni su da ispune četverotjedni dnevnik glavobolja.

Osjetljivost na bol pri pritisku ispitana je pomoću tlačnog algometra za sve uključene sudionike. Mjerenja su dobivena cefalički u subokcipitalnoj muskulaturi i ekstracefalički na erector spinae na L1 i tibialis anterior mišiću. Nakon toga, razine depresije, anksioznosti i stresa procijenjene su pomoću Skale depresije i anksioznosti stresa 21 (DASS-21). Test utjecaja na glavobolju (HIT) ispunjen je kako bi se kvantificirala kvaliteta života, a kvaliteta sna objektivizirana je korištenjem Pittsburgh Sleep Quality Index (PSQI). Ova su mjerenja uzeta zajedno za sastavljanje profila modulacije boli koji uzima u obzir profil boli i profil psihosocijalnog načina života.

Kako bi se prag pritiska boli smatrao abnormalnim, granična vrijednost je određena na temelju pragova zdrave kontrolne skupine. Kada je prag boli i pritiska kod nekoga s cervikogenom glavoboljom bio niži od donje granice intervala pouzdanosti od 95% normativnog praga, osjetljivost na pritisak boli smatrala se smanjenom i stoga promijenjenom. To znači da pritisak dovodi do boli pri puno nižoj razini pritiska nego što bi inače.

Razmotrena su tri profila modulacije boli:

• Profil boli
• Psihosocijalni profil stila života
• Normalan profil

Dominantno promijenjeni profil boli definiran je kada su svi pragovi pritiska boli (cefalički i ekstra-cefalički) bili promijenjeni, ukupno 6, ali su bili popraćeni s manje od 2 promijenjena čimbenika psihosocijalnog načina života.

Psihosocijalni profil stila života smatrao se dominantnim kada je promijenjeno manje od 6 pragova pritiska boli, ali su promijenjena 3 čimbenika psihosocijalnog stila života. Čimbenici psihosocijalnog načina života ocijenjeni su promijenjenima u slučaju da su rezultati ukazivali na barem umjerenu depresiju, anksioznost i stres (kao što je definirano rezultatom DASS-21 od 14, 10 i 19), značajan utjecaj na svakodnevni život (kao što je prikazano HIT-6 rezultat veći od 56) ili loša kvaliteta sna (kao što je definirano rezultatom PSQI većim od 5).

Za svaki faktor, rezultati su uspoređeni s normativnim vrijednostima, izvedenim od Mingels et al. (2021.) . Stoga se može uzeti u obzir ukupno 5 psihosocijalnih čimbenika (depresija, anksioznost, stres, utjecaj glavobolje na svakodnevni život i kvalitetu sna).

Normalni profil boli definiran je kada nisu pronađeni izmijenjeni pragovi pritiska boli i izmijenjeni čimbenici psihosocijalnog načina života. To je bilo kada rezultati nisu prelazili gore navedene normativne vrijednosti.

Rezultati

Uključeno je ukupno 18 sudionika s potvrđenom cervikogenom glavoboljom i 18 zdravih podudarnih kontrolnih ispitanika.

Polovica sudionika cervikogene glavobolje (n=9) pokazala je promijenjen dominantni profil boli budući da su imali 6 promijenjenih cefaličkih i ekstra-cefaličkih pragova pritiska boli. Petnaest sudionika imalo je manje od 3 promijenjena psihosocijalna čimbenika, dok su tri pacijenta s cervikogenom glavoboljom imala više od 3 promijenjena psihosocijalna čimbenika i smatralo se da imaju promijenjene profile psihosocijalnog stila života.

Pitanja i razmišljanja

16 od 18 uključenih sudionika s glavoboljom imalo je izmijenjene profile, što je ukupno 88% uključenih s cervikogenim glavoboljama. Za šesnaest posto pacijenata s cervikogenom glavoboljom uključenih u ovu studiju smatralo se da imaju dominantno izmijenjen psihosocijalni profil životnog stila. Polovica pacijenata s glavoboljom imala je dominantan profil boli. Nalazi pokazuju da je populacija cervikogenih glavobolja heterogena i da pokretački čimbenici glavobolje nadilaze samo mišićno-koštane disfunkcije u gornjem dijelu vratne kralježnice.

Kako bi se poboljšalo liječenje cervikogene glavobolje, stoga se savjetuje uključiti procjenu čimbenika koji nadilaze mehaničke disfunkcije u mišićno-koštanom području. Ispitivanje nekoga o njegovom psihosocijalnom statusu moglo bi se stoga provesti procjenom spavanja, utjecaja glavobolje na dnevne aktivnosti, razine stresa, anksioznosti i depresije. Ovo se čini vrlo važnim s obzirom na činjenicu da je polovica sudionika studije pokazala znakove centralne senzibilizacije.

Procjena središnje senzibilizacije može se izvršiti pomoću kvantitativnog senzorskog testiranja, iako bi upotreba profila modulacije boli kao što je učinjeno u trenutnoj studiji mogla biti lakša opcija za implementaciju u kliničkoj praksi.

Važno je da se definicija cervikogene glavobolje prema vlastima koji tvrde da se razvija iz potpuno fizičkog nociceptivnog izvora može dovesti u pitanje budući da je ova studija otkrila da pojedinci s dominantnim psihosocijalnim profilom životnog stila doprinose njihovoj glavobolji.

Pričaj štreberski sa mnom

Granica za promijenjen profil psihosocijalnog načina života postavljena je na 3 od 5 pozitivnih varijabli. Troje sudionika je stoga ocijenjeno kao da imaju profil boli s dominantnim psihosocijalnim stilom života. Kad se pobliže pogledaju pojedinačni podaci, 9 od 18 sudionika imalo je dva promijenjena psihosocijalna čimbenika. Nije točno poznato zašto su autori odabrali trenutnu granicu triju varijabli.

Slično, utvrđeno je da je izmijenjeni dominantni profil boli prisutan kada je svih šest pragova pritiska boli bilo pozitivno. Ovdje također nije objašnjeno zašto je odabrana ova granica. I ovdje je netko s 5 pozitivnih od 6 pragova pritiska boli kategoriziran kao osoba bez promijenjenog profila boli, ali možete vidjeti da bi ovo mogao biti pristup sve ili ništa koji bi mogao biti pomalo radikalan. Pretpostavljam da će se to sigurno dodatno proučavati, a pragovi bi se u budućnosti mogli promijeniti.

Ono što je važno, pojedinci su bili angažirani u jedinici za glavobolje, ali nije navedeno je li to bilo u primarnoj, sekundarnoj ili tercijarnoj skrbi. Budući da se radilo o odjelu za glavobolje gdje su regrutirani sudionici, pretpostavljam da je to bila barem visoko specijalizirana klinika, koja je vjerojatno regrutirala osobe s težim karakteristikama glavobolje. Možda su bili izvan liječenja u primarnoj/sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti i upornost njihove glavobolje utjecala je na njihove psihosocijalne domene. Stoga nije sigurno jesu li psihosocijalni čimbenici stvarno pridonijeli njihovom iskustvu boli ili su se razvijali postupnije jer je njihova glavobolja ostala kroničnija.

Poruke za ponijeti kući

Važna poruka ove studije je da biste mogli procijeniti svog pacijenta s cervikogenom glavoboljom izvan mišićno-koštane domene, budući da psihosocijalni čimbenici mogu pridonijeti karakteristikama glavobolje. Procjena psihosocijalnih domena i pragova pritiska boli omogućuje vam stvaranje profila modulacije boli iz kojeg možete procijeniti čimbenike koji doprinose. To može voditi vašu upravu da prilagodi intervencije u skladu s tim i izbjegne pristup koji odgovara svima. Treba napomenuti istraživačku prirodu trenutne studije, koja bi se još mogla promijeniti u budućim istraživanjima.

Referenca

Mingels S, Granitzer M, Schmid AB, Dankaerts W. Individualni endogeni profili modulacije boli unutar višedimenzionalnog konteksta osoba s cervikogenom glavoboljom – Retrospektivna istraživačka studija. Muskuloskelet Sci Pract. Listopad 2023;67:102855. doi: 10.1016/j.msksp.2023.102855. Epub 2023, 2. rujna. PMID: 37683308; PMCID: PMC10560891.